Idemo ponovo.
Da li ste juče trebali da pročitate 10 stranica i obnovite prethodnih 20? Da li ste pročitali tih 10 stranica? Jeste? Ok. Da li ste obnovili prethodnih 20 stranica? Niste? Obnovili ste samo 5 i odložili za sutra?. Šta!? Niste ništa obnovili, a niste ni pročitali onih 10 stranica? A da li ste obrali bostan u FarmWillu? (Da mislim na FarmWill bostan, a ne na onaj simbolični). To već nije Ok. Verovatno se osećate i anksionzno kada treba da završite neki započeti posao. Imate problema sa prokrastinacijom.
Reč prokrastinacija potiče od latinske reči procrastinatus: pro- (napred, ispred) i crastinus (sutra, sutrašnji).
Prokrastinacija je oblik ponašanja za koji je karakteristično odlaganje akcija i zadataka za kasnije. Psiholozi često pominju prokrastinaciju kao mehanizam pomoću kojeg se ljudi nose sa anksioznošću vezanom sa otpočinjanje ili završavanje posla. Prokrastinacija može dovesti do stresa, osećaja krivice, gubitka lične produktivnosti, stvaranja krize i pojave negodovanja od strane drugih zbog neispunjavanja odgovornosti i obaveza. Dok je prokrastinacija u određenoj meri sasvim uobičajena, ona postaje problem ako ugrožava normalno funkcionisanje individue. Hronična prokrastinacija može biti znak psihičkog ili fiziološkog poremećaja.
Na sledećoj animaciji ćete dobiti veoma jasno vizuelno objašnjenje šta je to prokrastinacija u konkretnim situacijama.
O prokrastinaciji možete pročitati na wikipediji (na engleskom).
http://en.wikipedia.org/wiki/Procrastination
Malo teksta o prokrastinaciji u direktnoj korelaciji sa facebook-om možete pronaći na sledećem linku:
http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-prokrastinacija/
Tehnika za sauzbijanje prokrastinacije 'dve kolone'.
POMOZITE SEBI TEHNIKOM «DVE KOLONE»
Stari se izgovori za odglaganje mogu pobiti razumnim razmišljanjem. U tome vam može pomoći tehnika «dve kolone» koja se koristi tako da na jednu stranu papira napišete sve izgovore. Zatim pokušajte sami pobiti svoje izgovore. U drugom stupcu napišite pozitivno, realno razmišljanje.
Evo primera:
Izgovor: Trenutno nisam raspoložena za rad.
Realno razmišljanje: Moj rad ne zavisi od raspoloženja, nego od aktivnosti. Ako budem čekala da budem raspoložena za rad, možda nikad neću ništa uraditi.
KORISTITE POTSTICAJNE REČENICE
Sastavite listu potsticajnih rečenica koje će na vas delovati motivišuće. To mogu biti, na primer:
- Što pre završim s nekim poslom, to pre ću moći početi sa zabavom.
- Najbolje vreme je sadašnjost.
- Savršeno ne postoji.
POSTAVITE JASNE CILJEVE.
Razmislite o onome što želite ili trebate uraditi, i budite određeni i precizni. Ako zadatak morate uraditi u određenom roku napravite plan i raspored za svaki manji cilj, ali budite realni jer vas preteški ciljevi mogu obeshrabriti.
POSTAVITE PRIORITETE.
Poređajte i zapišite sve zadatke koje morate obaviti po njihovoj važnosti. Prioritet treba da zavisi od važnosti i od roka u kojem zadatak treba izvršiti.
PODELITE ZADATAK NA MANJE I LAKŠE DELOVE.
Preveliki zadaci mogu izgledati nesavladivi. Podela rada je posebno delotvorna kod neugodnih poslova. Mnogi od nas mogu se nositi s dužnostima koje nam nisu drage ukoliko su one kratkotrajne i ne jako teške.
ORGANIZUJTE SE.
Pripremite sav potrebni materijal pre početka rada. Koristite raspored dana i uvijek ga nosite sa sobom. Budite oprezni u tome da dnevni ili nedeljni raspored napravite realno. Svakodnevno prebrojite izvršene zadatke.
KORISTITE SE PODSETNICIMA.
Napišite sebi podsetnike i postavite ih na vidljiva mesta kao što su npr. televizor, ogledalo u kupatilu, monitor računara, ulazna vrata. . . Što se više puta podsetite na svoje odluke - veća je verovatnoća da ćete ih se pridržavati.
NAGRADITE SE!!!
Veselite se i uživajte u svakom završenom zadatku, pa makar on bio najmanji. Ne podcenjujte svoj uspjeh. Setite se da ste za koliko toliko prešli, bliži potpunom završetku svega što morate uradite.
